Trump otkrio zašto se neće sastati s Putinom u Budimpešti

Američki predsjednik naznačio je da glavni kamen spoticanja ostaje odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutačne bojišnice, rekavši to u utorak u Bijeloj kući.

Ranije je dužnosnik Bijele kuće rekao da nema planova za sastanak Trumpa i Putina u skoroj budućnosti, nakon što je američki predsjednik izjavio da će njih dvojica održati razgovore u Budimpešti u roku od dva tjedna, prenosi BBC.

Ovaj je tjedan postalo sve jasnije da postoje velike razlike između američkih i ruskih prijedloga za mir, što je, čini se, uništilo izglede za summit.

Rusi su tražili previše?

Trump i Putin posljednji su se put sastali u kolovozu na Aljasci, tijekom na brzinu organiziranog summita koji nije donio konkretne rezultate.

Odluka Bijele kuće da odustane od planova za drugi sastanak Trumpa i Putina može se tumačiti kao pokušaj da se izbjegne ponavljanje sličnog scenarija.

"Pretpostavljam da su Rusi tražili previše i postalo je jasno Amerikancima da u Budimpešti neće biti dogovora za Trumpa", rekao je jedan visokopozicionirani europski diplomat.

Pripremni sastanak između američkog državnog tajnika Marca Rubija i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova trebao se održati ovog tjedna, ali Bijela kuća je priopćila da su njih dvojica imali produktivan telefonski razgovor i da sastanak više nije potreban.

U ponedjeljak je Trump podržao prijedlog o prekidu vatre koji su podržali Kijev i europski čelnici, a kojim bi se sukob zamrznuo duž sadašnje bojišnice.

"Neka ostane kako jest. Rekao sam - prekinite na bojišnici. Idite kući. Prestanite se boriti, prestanite ubijati ljude."

"Treba se pozabaviti korijenima sukoba"

Rusija se više puta usprotivila zamrzavanju trenutačne linije sukoba.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je ta ideja više puta predlagana Rusima, ali da se dosljednost ruskog stava ne mijenja, misleći na zahtjev Moskve za potpunim povlačenjem ukrajinskih trupa iz ratom pogođenih istočnih regija.

Rusiju zanima samo dugoročni, održivi mir, izjavio je Sergej Lavrov u utorak, implicirajući da bi zamrzavanje bojišnice značilo samo privremeni prekid vatre.

"Treba se pozabaviti korijenima sukoba", rekao je Lavrov, koristeći uobičajenu terminologiju Kremlja za niz maksimalističkih zahtjeva koji uključuju priznanje potpune ruske suverenosti nad Donbasom te demilitarizaciju Ukrajine - što je za Kijev i njegove europske partnere neprihvatljivo.

Europski čelnici su ranije u utorak, zajedno sa Zelenskim, objavili priopćenje u kojem su naveli da bi svaki razgovor o okončanju rata u Ukrajini trebao započeti zamrzavanjem sadašnje bojišnice te su optužili Rusiju da nije ozbiljna po pitanju mira.

Zelenski je rekao da su razgovori o bojišnici početak diplomacije, koju Rusija čini sve da izbjegne. Jedina tema koja bi mogla natjerati Moskvu da obrati pažnju jest isporuka oružja dugog dometa Ukrajini, dodao je.

Trump je telefonski razgovarao s Putinom o mogućem summitu u mađarskoj prijestolnici dan prije nego što se u Bijeloj kući sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Neki izvještaji sugerirali su da su ti razgovori bili prepuni napetosti, a izvori tvrde da je Trump pritiskao Zelenskog da se odrekne velikih dijelova teritorija u istočnim regijama Donjeck i Luhansk, poznatima kao Donbas, kao dijela dogovora s Rusijom.

Međutim, Zelenski je više puta izjavio da se Ukrajina ne može odreći dijelova Donbasa koje još uvijek drži, jer bi Rusija to područje kasnije mogla iskoristiti kao odskočnu dasku za nove napade.

Putinov neplanirani telefonski poziv Trumpu prošlog četvrtka uslijedio je nakon nagađanja da se SAD priprema poslati Ukrajini krstareće rakete Tomahawk, koje bi potencijalno mogle pogoditi ciljeve duboko unutar Rusije.

Zelenski je rekao da je upravo pitanje Tomahawka natjeralo Rusiju da pristane na razgovore.

Unatoč tome što iz Bijele kuće nije dobio konkretne rezultate, dodao je da je razgovor o raketama bio snažna investicija u diplomaciju.